festung
Kulturno povijesni turizam

Kulturni i povijesni sadržaji u turističkoj ponudi

Kultura i povijest

Etno turizam

Etno turizam, smještaj, narodni običaji i gastro ponuda

Etno turizam

Lov, ribolov, aktivnosti na vodi, biciklizam, sport, planinarenje...

Rekreacija i sport

Kulturne i zabavne manifestacije u županiji

Manifestacije

Priroda

Prirodne ljepote i izletišta

Priroda

TVRĐAVA BROD

festung konjanik

Tvrđava Brod (Festung) zasigurno predstavlja najznačajniju povijesnu građevinu u Brodsko-posavskoj županiji. Njezina veličina, gotovo monumentalnost čini je gotovo nestvarnom premda se nalazi u samom središtu današnjeg grada Slavonskog Broda.

lzgradnja tvrđave započela je 1715. godine te potrajala narednih šezdesetak godina. Tvrđava je izgrađena na poticaj Princa Eugena Savojskog kao dio sustava tvrđava na sjeveroistoku Hrvatske. Uz Brod tada su građene tvrđave u Osijeku, Staroj Gradiški, Rači i Petrovaradinu. Od svih brodska tvrda se isticala time što je bila isključivo namijenjena za smještaj vojne posade dok su druge svojim zidinama opasavale civilno naselje. Upravo zato fascinira njezina veličina. Naime, tvrđava je projektirana za smještaj 5000 vojnika, premda je rijetko kad u njoj bilo više od dvije tisuće. Ogromni opkopi, bastioni, kurtine, hornverk, kavalir i popratne zgrade prostirali su se na površini od dva kvadratna kilometra čime je tvrđava uvelike nadmašivala grad Brod koji se rasprostirao od tvrđave prema istoku.

Vojnici u tvrđavi bili su potpuno autonomni, tj. ni u čemu nisu ovisili o svojoj okolini već su sve potrebito nalazili u tvrđavskim skladištima koja su morala osigurati potpunu opskrbu i u slučaju četrdesetpeto dnevne opsade. No, niti je tvrđava ikad bila napadnuta niti su vojnici iz tvrđave ikad izveli napad na susjednu Bosnu i Osmansko Carstvo. No, zato je samo postojanje tvrđave tijekom 18. i 19. stoljeća znatno utjecalo na svakodnevni život u susjednom civilnom gradu.

Još od početaka izgradnje tvrđave stanovnici Broda osjetili su svu težinu njezine izgradnje. Naime, od naselja Brod za potrebe gradnje hornverka na tvrđavi bio je oduzet zapadni dio naselja, a stanovnicima je bilo zabranjeno podizati objekte na brisanom prostoru oko tvrđave. Uz sve to Brođani su s ostalim stanovnicima Slavonske vojne krajine dijelili težak teret izgradnje tvrđave. Premda kronike onog vremena bilježe tek imena arhitekata i inžinjera koji su radili na tvrđavi Brod, bez slavonskih i srijemskih seljaka i vojnika čitav projekt bio bi neizvodiv. Zemljani radovi na tvrđavi, pečenje opeke, pribavljanje drvene grade i ogrijeva najčešće su činili tzv. tvrđavsku rabotu besplatan posao na koji su bili obavezni svi muškarci nastanjeni u široj su okolici tvrđave. Za račun izgradnje tvrđave krajišnici su morali posjeći čitave šume, ne samo u neposrednoj okolici već i u udaljenijim dijelovima Krajine. Nadalje, na gradnju kuća, ali i na čitav urbanistički plan Broda odlučujući je utjecaj imala tvrđavska građevinska direkcija. Građevinska direkcija stanovnicima i magistratu komuniteta postavila je tri temeljna ograničenja vezana za podizanje kuća: ponajprije ulice komuniteta morale se protezati okomito na tvrđavu, prizemnice su bile jedini dozvoljeni oblik kuća, a kuće građene unutar puščane (ili topovske) linije morale su biti građene od drveta. Sva tri uvjeta objašnjavala su se potrebom da se osigura maksimalna iskoristivost topništva u slučaju eventualnog napada na tvrđavu. Tako je gradnja ulica koje okomito padaju na esplanadno područje trebala onemogućiti napadačima da koriste ulice kao zaklone iza kojih bi gađali tvrđavu. Istovremeno takav način gradnje omogućavao je promatračima s tvrđavskih bastiona izvrstan pregled zbivanja u gradu. 

Danas, naprotiv tomu, tvrđava dobiva novu funkciju razvoja kulture. U njoj su danas smješteni gradska uprava, glazbena škola, klasična a gimnazija, tradicijski obrti te Galerija Ružić koja je, po značaju, druga galerija moderne umjetnosti u Hrvatskoj.