priroda header1

PRIRODNE ZNAMENITOSTI

Županija ima tri glavna reljefna oblika – planine (padine Dilja, Papuka i Požeške gore), nizine (zauzima najveći dio Županije) i doline (oko rijeke Save).

Primarni ekološki sustavi su šume i močvare, obrađena područja (travnjaci, oranice, voćnjaci i vinogradi), umjetni vodeni sustavi (akumulacijska jezera, ribnjaci) i šume. Oko 30% Županije prekriveno je šumom – bukova i grabova šuma u planinskim dijelovima, a hrastova pomiješana s jasenovom, brijestovom i lipovom u nizinama.Vode i močvare su važni ekološki sustavi u Županiji, visoke vrijednosti glede biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz rijeku Savu ima nekoliko zaštićenih područja – Jelas polje i Bara Dvorina te dio Lonjskog polja na istoku. Ne iznenađuje stoga da je ribolov važna gospodarska aktivnost, a umjetni ribnjaci su stvorili vlastite razlikovne eko-sustave koji zamjenjuju močvare koje su, zahvaljujući melioraciji, većinom nestale. Postojeći ribnjaci i preostale močvare važna su obitavališta za močvarne ptice, biljni i životinjski svijet, a u Županiji su osnovana i dva ornitološka rezervata.

umaintro2

PETNJA

petnjanaslovna

Umjetno jezero Petnja smješteno je na južnoj strani Dilj-gore, 3,5 km sjeveroistočno od Sibinja, odnosno 7 km sjeverozapadno od Slavonskog Broda. Jezero oduševljava svojim izgledom, šumskim okruženjem, stazama za šetnju, mogućnostima za ribolov, veslanje i druge sportove na vodi, te čistim zrakom. Posebnu čar jezeru daje stapanje plavetnila vode sa zelenilom i šarenilom šuma, što mu je donijelo epitet "difisko oko". Sjeverno od ovog zaštićenog lokaliteta, a nedaleko izvora potoka Petnje (Vidovo brdo), nalazi se nekoliko manjih špilja, medu kojima najzanimljiviji erozivni oblik čini kanjon Pljuskara koji, uz špilju, obuhvaća i tri slapa na potoku. 

PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

lonjsko polje naslovna

To je rezervat riječne močvare, koji pokriva površinu od 50,6 tisuća hektara, od čega samo 3 tisuće pripada Županiji, a glavni ulaz u Park pripada području Sisačko-moslavačke županije.  Park prirode Lonjsko polje najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u cijelom dunavskom porječju. U proljeće i jesen nastaju poplave koje uvjetuju stanište za preko 250 vrsta ptica močvarica te preko 550 vrsta raznolikog bilja. Lonjsko polje spada u jedan od najvećih prirodnih rezervata ptica i mrjestilišta šarana dunavca u Europi. 

GAJNA

Ovaj tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom, koji ima status zaštićenog krajolika, se nalazi istočno od Slavonskog Broda, kod sela Oprisavci i Poljanci. Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se zbog proljetno-jesenskih poplava zadržava voda čime se obnavlja vodeni biljni i životinjski svijet bara., što tehnički pospješuje postojanje lateralnog kanala koji Gajnu presijeca u zapadnom dijelu te vodu skupljenu na Dilj gori odvodi u Savu odnosno u bare Gajne. Obzirom da se uglavnom uvijek ukazuje na negativno antropogeno djelovanje u prirodi, sa sigurnošću možemo reći da značajni zaštičeni krajobraz Gajna predstavlja jedinstven primjer u Hrvatskoj gdje je čovjek, uz "koristan" učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku, omogućio razvoj biljnog i životinjskog svijeta.

Zaštićeni krajobraz, ima površinu od oko 500 ha. Tu se nalazi poučna staza s vidikovcem. Obilježena je biciklistička staza Slavonski Brod – Gajna, a na prostorima zaštičenog krajobraza, za stalno, obitava pedesetak Podolskih goveda, desetak posavskih konja, a u najnovije vrijeme redovni stanovnici Gajne su i Slavonske svinje. 

 

PRAŠNIK

pranik

Smješten u šumskom području općine Stara Gradiška, ovaj posebni rezervat  šumske vegetacije pokriva površinu od 52 ha posljednjih ostataka slavonske hrastove prašume, danas se koristi za znanstvena istraživanja i za potrebe šumara. U staro doba, takve su šume prekrivale čitav prostor između Save i Drave.  Prašnik je jedinstvena sekundarna prašuma starih slavonskih hrastova lužnjaka na području općine Stara Gradiška. Smatra se prašumom zato što se u njoj nikada nije gospodarilo. Izlučen je iz redovnoga gospodarenja još 1928. godine u površini oko 53 ha, a nalazi se na približno 96 m nadmorske visine. Danas je to posebni rezervat šumske vegetacije koji ima oko 1000 starih stabala hrasta lužnjaka i oko 150 stabala običnoga graba i bukve. Između starih stabala koja su dosta rijetka javlja se mlada mješovita šuma. Hrastova stabla stara su između 250 i 300 pa i više godina, prsnoga su promjera od 70 do 220 cm, a visine pojedinih orijaša veće su čak i od 40 m. Volumen takvih stabala doseže zadivljujućih 50 m3.

MUŠKI BUNAR

muki bunar

Nedaleko Okučana, na krajnjem zapadu županije, nalazi se lokalitet Muški bunar na kojem se nalazi zaštićena stoljetna šuma graba. Vrijednost Muškog bunara prepoznata je još 1929. kada je šuma proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije. S površinom od 43 ha također pripada šumskom području Gradiške. Tu se miješaju hrastova šuma (26 ha) i planinska šuma bukve. Prosječna starost stabala iznosi od 250 do 300 godina.

ŠUMA STRIBOROVA I POPOVIĆEVA ŠUMICA

uma striborova

Danas se grad protegnuo i na blage padine Dilj-gore, gdje medu vinogradima nisu više samo stari ljetnikovci, već i brojne obiteljske kuće, vikendice, pa i cijele gradske ulice. Šetačima obroncima Dilj-gore svakako preporučujemo zaustavljanje kod Planinarskog doma "Đuro Pilar" u Popovićevoj šumici, popularnom izletištu brodskih planinara, te kod ljetnikovca obitelji Brlić u kojem je Ivana Brlić-Mažuranič napisala svoje najljepše pripovijetke za djecu.

LJESKOVE VODE

Ljeskove vode, udaljene od Slavonskog Broda dvadesetak kilometara, smještene su u općini Bukovlje, 2 km sjeverno od naselja Korduševci. Ljeskove vode omeđuju tri brda, a u samoj udolini spajaju se dva potoka koja istječu iz jama Jovičinke i Točak. U području Ljeskovih voda nalazi se osam izvora, a voda koja iz njih izvire čista je i bistra, jer u blizini nema nikakvih zagađivača. Umjetno jezero, s branom visokom 10 m, sa svih je strana okruženo gustom šumom, hrastovom, bukovom, grabovom i borovom. Osim za kupanje, jezero se tijekom godine koristi i za ribolov, dok su travnati tereni uz jezero idealno mjesto za sportske aktivnosti. U blizini jezera nalazi se i najviši vrh Dilj-gore zvan Čardak, a obližnje šume bogate su raznovrsnom divljači. Dok je šetnja šumskim stazama omiljena tijekom ljetnih, proljetnih i jesenskih mjeseci, zimi preporučujemo skijanje i sanjkanje.

ljeskove vode

RIBNJACI JELAS

jelas 

Ribnjaci Jelas su kompleks umjetnih ribnjaka od kojih su dva zaštićena kao posebni ornitološki rezervati na površini od 19 tisuća ha. 24 ribnjaka nastanjuje 230 vrsti ptica, s najvećom kolonijom čaplji kašikara i čaplji u Hrvatskoj.

PLJUSKARA

SPILJA PLJUSKARA

Pljuskara je lijepi kanjon u šumi, kojeg je oblikovao istoimeni potok, nedaleko od jezera Petnja. Na potoku se nalaze 3 slapa a najinteresantnija atrakcija je mala špilja čiji je strop prekriven fosilima iz razdoblja kada je cijelo ovo područje bilo prekriveno Panonskim morem. U blizini špilje je i lijepi planinarski dom.

PAŠNJAK IVA

ivakonji

Značajni zaštičeni krajobraz  pašnjak Iva, površine 268 ha, nalazi se u općini Dragalić. S tri strane je omeđen poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Vegetaciju ispašom održavaju autohtoni konji posavci a stanište je dio Nacionalne ekološke mreže zbog važnosti za ptice.

MOČVARNA DVORINA

dvorina2

Posebni ornitološki rezervat (124 ha) između Klakara i Donje Bebrine, pokraj Gajne. Važno je područje za migracije ptica. Ovdje je zabilježeno oko 160 vrsti ptica.