Županija ima tri glavna reljefna oblika – planine (padine Dilja, Papuka i Požeške gore), nizine (zauzima najveći dio Županije) i doline (oko rijeke Save).

Primarni ekološki sustavi su šume i močvare, obrađena područja (travnjaci, oranice, voćnjaci i vinogradi), umjetni vodeni sustavi (akumulacijska jezera, ribnjaci) i šume. Oko 30% Županije prekriveno je šumom – bukova i grabova šuma u planinskim dijelovima, a hrastova pomiješana s jasenovom, brijestovom i lipovom u nizinama.Vode i močvare su važni ekološki sustavi u Županiji, visoke vrijednosti glede biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz rijeku Savu ima nekoliko zaštićenih područja – Jelas polje i Bara Dvorina te dio Lonjskog polja na istoku. Ne iznenađuje stoga da je ribolov važna gospodarska aktivnost, a umjetni ribnjaci su stvorili vlastite razlikovne eko-sustave koji zamjenjuju močvare koje su, zahvaljujući melioraciji, većinom nestale. Postojeći ribnjaci i preostale močvare važna su obitavališta za močvarne ptice, biljni i životinjski svijet, a u Županiji su osnovana i dva ornitološka rezervata.

Obilje šuma osigurava bogat biljni i životinjski svijet. Zabilježeno je 26 vrsta sisavaca, većinom zečeva, lisica, divljih svinja, jelena, divljih mačaka (danas ih ima samo na Dilju). Nekoliko vrsta je zaštićeno: vidre, vjeverice i nekoliko vrsta šišmiša. Doline udomljavaju 104 vrste ptica, od čega se njih 20 gnijezdi, uključujući i neke vrlo rijetke vrste kao što je eja močvarica. Jelas polje ima najveću koloniju žutih čaplji i čaplji žličarki u Hrvatskoj. Od ptica selica prisutne su: kobac, riđa lunja, orao štekavac, bijele rode. U vodotoku Save ima oko 50 vrsti riba, a najpoznatije u ovom kraju su šaran, amur, som i smuđ.

Pogledajte koji su prirodni resursi Brodsko-posavske županije:

Zaštićeni prirodni resursi


PARK PRIRODE "LONJSKO POLJE": To je rezervat riječne močvare, koji pokriva površinu od 50,6 tisuća hektara, od čega samo 3 tisuće pripada Županiji, a glavni ulaz u Park pripada području Sisačko-moslavačke županije.  

PRAŠNIK: Smješten u šumskom području općine Stara Gradiška, ovaj rezervat pokriva površinu od 52 ha posljednjih ostataka slavonske hrastove prašume, danas se koristi za znanstvena istraživanja i za potrebe šumara. U staro doba, takve su šume prekrivale čitav prostor između Save i Drave.  

MUŠKI BUNAR: S površinom od 43 ha također pripada šumskom području Gradiške. Tu se miješaju hrastova šuma (26 ha) i planinska šuma bukve. Prosječna starost stabala iznosi od 250 do 300 godina. 

MOČVARA DVORINA: Ornitološki rezervat (124 ha) između Klakara i Donje Bebrine, pokraj Gajne. Važno je područje za migracije ptica. Ovdje je zabilježeno oko 160 vrsti ptica. 

RIBNJACI JELAS: To je kompleks umjetnih ribnjaka od kojih su dva zaštićena kao specijalni ornitološki rezervati na površini od 19 tisuća ha. 24 ribnjaka nastanjuje 230 vrsti ptica, s najvećom kolonijom čaplji kašikara i čaplji u Hrvatskoj.  

GAJNA: Zaštićeni krajobraz, ima površinu od oko 500 ha. Tu se nalazi poučna staza s vidikovcem. Obilježena je biciklistička staza Slavonski Brod – Gajna, a na prostorima zaštičenog krajobraza, za stalno, obitava pedesetak Podolskih goveda, desetak posavskih konja, a u najnovije vrijeme redovni stanovnici Gajne su i Slavonske svinje. 

Drugi prirodni resursi


RIJEKE: Sava, Sloboština, Šumetlica (poznata po pastrvama), Rešetarica, Crnac, Orljava, Mrsunja, Glogovica, Biđ i potok Petnja. Vode tih rijeka pune su šarana, smuđeva, somova i amura.  

JEZERA: Petnja (akumulacijsko jezero pokraj Sibinja, poznato po prirodnim ljepotama, ima razvijene šetnice, ribolov i aktivnosti povezane s vodom), Ljeskove vode (akumulacijsko jezero pokraj Korduševaca, okružen gustom šumom, nudi aktivnosti u prirodi i na vodama), Orašje (ribolov), Bačica (akumulacijsko jezero). 

RIBNJACI: Jelas, stari ribnjaci Jelas, Vrbovljani. Na području županije zaživljavaju manji ribnjaci koji su namjenjeni sportskom ribolovu, a u privatnom su vlasništvu (Velika Kopanica, Donji Andrijevci, Staro Petrovo Selo, Lazae...) 

VODOPADI: Na izvoru potoka Petnja (Pljuskara), erozijom su nastale zanimljive morfološke tvorevine, uključujući nekoliko manjih špilja i tri vodopada. 

PLANINE: Padine Dilja, Papuka i Požeške gore. 

FAUNA: Osim što je riječ o ornitološki bogatom kraju, s 33% površine prekrivene šumama, područje je bogato i biljnim i životinjskim svijetom, posebice jelenima, divljim svinjama, srnama, zečevima, fazanima, divljim patkama, jarebicama i drugim pticama za lov. Glavna lovišta su: Radinje (također ga nastanjuju rijetke vrste ptica poput orla štekavca i crne rode), Migalovci, obronci Psunja (brežuljci oko Gradiške) i Puavice.