festung

BAROK I ROKOKO U SRCU SELA BRODSKOG POSAVLJA

Šesnaestogodišnji rat koji je uslijedio po posljednjem pokušaju Turaka da zauzmu Beč 1683. velikim dijelom se vodio i na prostorima Slavonije te je prouzročio razaranja i iseljavanja koja su opustošila populaciju i urbanu bit regije. Stoga je Slavonija, a svakako i Brodsko Posavlje kao njezin dio, svoj novi život počela živjeti u sastavu Habsburške Monarhije koja je u tom ratu pobijedila. Tek u 18. stoljeću stvaraju se za to vrijeme suvremena, organizirana sela koja se grade po sistemu šahovskog polja, tj. bivaju ušorena.

Skupa s njima nastaju reprezentativne građevine koje svjedoče ukorijenjenosti kraja u europsko kulturno nasljeđe. No, zbog vojne uprave nad granicom prema Osmanskom Carstvu i zbog vojnih sigurnosnih potreba prvotne građevine građene su od drveta, materijala koji brzo propada. Stoga se prva zidana barokna crkva gradi tek 1780. u Slavonskom Kobašu. To je crkva Sv. Ivana Krstitelja koja se danas nalazi na popisu kulturne baštine Republike Hrvatske. Također, taj popis potvrđuje kulturološku vrijednost župne crkve Sv. Marije Magdalene u Bebrini i crkve Sv. Mihovila Arhanđela u Dubočcu koje sljeduju osobine crkve Sv. Ivana Krstitelja u Slavonskom Kobašu. Sve su one jednobrodne građevine s jednim zvonikom na pročelju, polukružnim svetištem i sakristijom priloženom na jugu. No, svaka se razlikuje svojom štukaturom i ornamentikom. Simetrija ornamentalnog ritma u kojoj se množe valovite linije crkve u Dubočcu, Slavonskom Kobašu i Bebrini čine živahnim spojem sakralnog i artificijelnog. Umjetnost je svoje mjesto pronašla i u jednostavnoj ornamentici unutrašnjosti crkava, ali i na oltarnim slikama koje prikazuju biblijske motive te na stropnim slikarijama koje su s vremenom mijenjane. Slike su, poput svojih vjerojatnih talijanskih uzora, oslobođeno svog površinskog zidnog karaktera te uz pomoć linearne perspektive odražavaju duh slobode. Posebno, je interesantna zavjetna slika iz crkve Sv. Ivana Krstitelja u Slavonskom Kobašu koja datira iz 1764. Detalj te slike suvremeni je prikaz graničara 8. Gradiške krajiške pukovnije.

Vrijedan primjer sakralne arhitekture jest i crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Novoj Kapeli koja je građena u tzv. terezijanskom baroku i dominira selom. Ima cinktor s četiri kule - kapelice na uglovima. Na ulazu se nalaze kipovi svetog Tome i svetog Henrika. Crkva je pod zaštitom države zbog vrijednog inventara koji čine glavni oltar, pobočni oltari, propovjedaonica, krstionica, četiri srebrna svijećnjaka na glavnom oltaru i zlatni ciborij (dar Marije Terezije).

Svjetovne građevine iz razdoblja baroka i rokokoa u Brodskom posavlju ponajprije su zgrade javne, odnosno najčešće vojne namjene. Vojnu namjenu su zadovoljavale zgrade zapovjedništva satnija, vojno-upravnih odsjeka koji su kontrolirali prostor tri-četiri sela. One su redovito prizemnice s zakošenim zabatom, trijemom s arkadama okrenutim prema uličnoj strani. Premda su one redovito vojnički lapidarne ipak svojim arkadama daruju dašak baroka i profanoj gradnji. S druge strane, kuće običnih vojnika graničara ili krajišnika, bile su građene od cerpiča ili drveta, bile su ožbukane ilovačom u kojoj je pljeva. Takve kuće zadržale su se u brodskom kraju do prijelaza 19. u 20. stoljeće kada ih zamjenjuju kuće zidane ciglom.