Menu
priroda header1

NARAVNE ZNAMENITOSTI

Županija ima tri glavne reliefne oblike – gore (pobočja Dilja, Papuk in Požeške gore), nižinska polja (zavzemajo največi del Županije) in dolin (okoli reke Save),

Primarni ekosistemi so gozdovi in močvirja, gojene površine (travišča, njive, sadovnjaki, vinogradi) umetni vodni sistemi (akumulaciska jezera, ribniki) in gozdovi. Okoli 30% Županije pokrivajo gozdovi – bukev in grab na gorskih predelih in hrastove mešane z jasenom , brestom in lipo v nižinskem okolju. Vode in mokrišča so pomembni ekološki sistemi v Županiji, visoke vrednote glede biloške in krajinske raznolikosti, ob reki Savi pa je več zavarovanih območij – Jelaško polje in Bara Dvorina, ter del Lonjskega polja na vzhodu. Zato ni presenetljivo, da je ribolov pomembna kmetijska dejavnost, umetni ribniki pa so ustvarili svoje posebne eko-sisteme, ki nadomeščajo močvirje , ki so zaradi melioracije večinoma zmanjkali. Ti ribniki in preostala močvirja so pomembni habitati za mokriščne ptice, rastlinski in živalski svet, a v Županiji sta vzpostavljena dva ornitološka rezervata.

umaintro2

PETNJA

petnjanaslovna

Umetno jezero Petnja se nahaja n ajužni strani Dilj-gore, 3,5 km severovzhodno od Sibinja, 7 km severozahodno od Slavonskega Broda. Jezero navdušuje z svojim videzom, gozdnim okoljem, sprehajalnimi potmi, ribolovnimi možnostmi, veslanjem in drugimi vodnimi športi ter čistim zrakom.Poseben čar jezeru daje mešanica modre vode z zelenjem in barvitimi gozdovi, ki mu je dalo epiteto „ difisko oko“. Severno od tega zašćitenega območja in nedalrč od izvira potoka Petnja /Vidovo brdo), obstaja nekaj manjših jam, med katerimi je najbolj zanimiva erozivna oblika kanjona Pljuskara, ki z jamo vsebuje tudi tri slapove na potoku. 

PARK NARAVA LONJSKO POLJE

lonjsko polje naslovna

To je rečni močvirna ( rezervat, kateri pokriva površino 50,6 tisoč hektarov, od tega 3 tisoč pripada Županiji in glavni vhod v park pripada Sisačko-moslavačkoj Županiji. Naravni park Lonsko polje je največje zavarovano mokrišče ne le samo v Republiki Hrvaški, ampak tudi v celoti ob reki Donavi. Spomladi in jeseni se pojavijo poplave, katere povzročajo habitate za več kot 250 vrst močvirskih ptic in več kot 550 vrst rastlin. Lonsko polje spada v eno največjih naravnih rezervatov ptic in valilnice krapa dunavca v Evropi. 

GAJNA

Ovaj tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom, koji ima status zaštićenog krajolika, se nalazi istočno od Slavonskog Broda, kod sela Oprisavci i Poljanci. Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se zbog proljetno-jesenskih poplava zadržava voda čime se obnavlja vodeni biljni i životinjski svijet bara., što tehnički pospješuje postojanje lateralnog kanala koji Gajnu presijeca u zapadnom dijelu te vodu skupljenu na Dilj gori odvodi u Savu odnosno u bare Gajne. Obzirom da se uglavnom uvijek ukazuje na negativno antropogeno djelovanje u prirodi, sa sigurnošću možemo reći da značajni zaštičeni krajobraz Gajna predstavlja jedinstven primjer u Hrvatskoj gdje je čovjek, uz "koristan" učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku, omogućio razvoj biljnog i životinjskog svijeta.

Zaštićeni krajobraz, ima površinu od oko 500 ha. Tu se nalazi poučna staza s vidikovcem. Obilježena je biciklistička staza Slavonski Brod – Gajna, a na prostorima zaštičenog krajobraza, za stalno, obitava pedesetak Podolskih goveda, desetak posavskih konja, a u najnovije vrijeme redovni stanovnici Gajne su i Slavonske svinje. 

 

PRAŠNIK

pranik

Smješten u šumskom području općine Stara Gradiška, ovaj posebni rezervat  šumske vegetacije pokriva površinu od 52 ha posljednjih ostataka slavonske hrastove prašume, danas se koristi za znanstvena istraživanja i za potrebe šumara. U staro doba, takve su šume prekrivale čitav prostor između Save i Drave.  Prašnik je jedinstvena sekundarna prašuma starih slavonskih hrastova lužnjaka na području općine Stara Gradiška. Smatra se prašumom zato što se u njoj nikada nije gospodarilo. Izlučen je iz redovnoga gospodarenja još 1928. godine u površini oko 53 ha, a nalazi se na približno 96 m nadmorske visine. Danas je to posebni rezervat šumske vegetacije koji ima oko 1000 starih stabala hrasta lužnjaka i oko 150 stabala običnoga graba i bukve. Između starih stabala koja su dosta rijetka javlja se mlada mješovita šuma. Hrastova stabla stara su između 250 i 300 pa i više godina, prsnoga su promjera od 70 do 220 cm, a visine pojedinih orijaša veće su čak i od 40 m. Volumen takvih stabala doseže zadivljujućih 50 m3.

ŠUMA STRIBOROVA I POPOVIĆEVA ŠUMICA

uma striborova

Danes se mesto razteza celo do blagih pbočij Dilj-gorekjer med vinogradi niso več samo stare hišice, temveč številne družinske hiše , vikend hiše, pa tudi celotne mestne ulice. Za sprehjalce na pobočju Dilj-gore priporočamo, da se ustavijo na Planinarskem domu „Đuro Pilar“ v Popovičevem gozdu, priljubljenom izletišču brodskih planincev, in v poletni rezidenci družine Brlić, kjer je Ivana Brlić Mažuranič napisala svoje najepše zgodbe za otroke.

MUŠKI BUNAR

muki bunar

Nedaleko Okučana, na krajnjem zapadu županije, nalazi se lokalitet Muški bunar na kojem se nalazi zaštićena stoljetna šuma graba. Vrijednost Muškog bunara prepoznata je još 1929. kada je šuma proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije. S površinom od 43 ha također pripada šumskom području Gradiške. Tu se miješaju hrastova šuma (26 ha) i planinska šuma bukve. Prosječna starost stabala iznosi od 250 do 300 godina.

LJESKOVE VODE

Ljeskove vode , oddaljene od Slavonskea Broda 20 kilometro, se nahajajo v občini Bukovlje, 2 km severno od naselja Korduševci. Ljeskove vode so omejene s tremi griči, v okolici pa iz jame Jovičinke in Točak tečejo dva potoka. Na področju Ljeskovih voda se nahaja osem izvirov in voda, ki teče iz njih, je čista in jasna, saj v bližini ni nikakršnih onesnaževal. Umetno jezero, z jezom visokim 10 m, z vseh strani je okroženo z gostimi gozdovi, hrastom, bukvo, grabom in borovino. Poleg kopanja se jezero med letom uporablja tudi za ribolov, medtem ko so travnati tereni ob jezeru idealno mesto za športne aktivnosti. V bližini jezera je tudi najvišji vrh Dilj gore, imenovan Čardak,in bližnji gozdovi so bogati z rezličnimi živalmi. Sprehod po gozdnih poteh je najljubši v poletnih, pomladnih in jesenskih mesecih, pozimi priporočamo smučanje in sanjkanje.

ljeskove vode

RIBNJACI JELAS

jelas 

Ribnjaci Jelas su kompleks umjetnih ribnjaka od kojih su dva zaštićena kao posebni ornitološki rezervati na površini od 19 tisuća ha. 24 ribnjaka nastanjuje 230 vrsti ptica, s najvećom kolonijom čaplji kašikara i čaplji u Hrvatskoj.

PLJUSKARA

SPILJA PLJUSKARA

Pljuskara je čudovit kanjon v gozdu, ki ga oblikuje istoimenski potok, nedaleč od jezera Petnja. Na potoku so trije slapovi, najbolj zanimiva atrakcija pa je majhna jama, katere strop je pokrit s fosili iz obdobja, ko je celotno območje pokrivalo Panonsko morje. V bližini jame je tudi lep dom planincev.

PAŠNJAK IVA

ivakonji

Značajni zaštičeni krajobraz  pašnjak Iva, površine 268 ha, nalazi se u općini Dragalić. S tri strane je omeđen poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Vegetaciju ispašom održavaju autohtoni konji posavci a stanište je dio Nacionalne ekološke mreže zbog važnosti za ptice.

BARA DVORINA

dvorina2

Posebni ornitološki rezervat (124 ha) između Klakara i Donje Bebrine, pokraj Gajne. Važno je područje za migracije ptica. Ovdje je zabilježeno oko 160 vrsti ptica.